19. svibnja – Job Pea, Rosenberry, Borage. Obično je u to vrijeme bila zakazana glavna sjetva graška, mahunarki, krastavaca i bundeva. – značajan usjev za seljaka, pa je akcija zahtijevala poštivanje niza obveznih rituala kako bi se zajamčila žetva.
Primjerice, vjerovalo se da sjetvu svakako treba obaviti u zalazak sunca (kako ptice ne bi primijetile). Štoviše, trebate odabrati i smjer vjetra: ako puše sa zapada ili jugozapada, grašak će postati mali, zarastao u korov i bit će puno crva; Sjeverni vjetar očvrsnut će grašak i neće se dobro kuhati. A Mjesečeva faza je bitna: najboljom se opcijom smatrala sjetva “s neispravnim Mjesecom, na vlažnom tlu”. Tako je teško))
Job je započeo ljekovitim kupkama u noćnoj rosi – prema legendi, to daje ljepotu i zdravlje. Ova praksa je korisna za sve – i stare i mlade. Vrijeme se predviđalo po rosi (“Jutro velika rosa – lijepo vrijeme, nema rose – kiša”), žetvi (“Velika rosa, vedar dan na Jobu – do”).
20. svibnja — Ivan Brazhnik, Kupaći kostim. Na ovaj dan kante napunjene čistom vodom trebalo je od samog jutra staviti na sunce. Do podneva je zatoplilo i njime se polijevalo da dobije snagu. U istu svrhu tjerani su konji kroz plitku vodu.
Ako je sunce na zalasku veliko i crveno, sutradan će puhati jak vjetar, ali neće biti kiše. A ako ptice pjevaju do zore, očekujte loše vrijeme (međutim, znak se ne odnosi na trikove slavuja: ako slavuj pjeva cijelu noć do zore, dobar je dan).
21. svibnja — Ivan Dolgij, Ivan-Gradoboj, Arsenij Pšeničnik. Smatrao se izuzetno povoljnim danom za sjetvu bundeva, krastavaca i luka. U poljima se sijala pšenica, a prema tradiciji domaćice su posebno pekle zavjetne pite, koje su se morale podijeliti – počastiti skitnicu, poslužiti prosjaku.
Vrijeme za sjetvu pšenice određeno je prema poticajima prirode:…
