Tatjana Špakovskaja
Prozor je jedan od najvažnijih atributa svakog doma ili zgrade. Pritom se prozorima od davnina pridavalo posebno mistično značenje. U mnogim svjetskim kulturama na prozor se često gledalo kao na portal u onozemaljske (ali ne nužno zagrobne) svjetove. Ova tumačenja određena su osjećajima i emocijama koje pobuđuju prozori koji donose prosvjetljenje u doslovnom i prenesenom smislu riječi. Pokušavajući otkriti suvremeno značenje prozora kroz prizmu povijesti, pripremili smo 13 najzanimljivijih činjenica o klasičnim prozorima i prozorima od PVC profila koje bi vam mogle biti zanimljive!
Činjenica #1 – stari prozori
Drevne kolibe i stanovi raznih klimatskih i regionalnih zona nisu imali prozore kao takve. U zidovima su se izrađivale jednostavne rupe kao otvori za prozore, koji su se potom prekrivali životinjskim kožama, tkanim platnom ili papirom. Osim toga, korišten je goveđi mjehur – film koji je uklonjen iz peritonealne šupljine životinje. Takva zavjesa već propušta sunčevu svjetlost u dom.
Činjenica #2 – Prozori u staroj Grčkoj
Da bi osigurali sigurnost (kako zli duhovi ne bi ušli u dom!), stari su Grci gradili kuće bez prozora. Umjesto toga, napravljeni su uski otvori u zidovima koji su dopuštali zraku i svjetlosti u zgradu.
Činjenica #3 – Prozori u starom Rimu
U starom Rimu kuće su građene s pravokutnim prozorima bez stakla, a unutar prozora ukrašavani su razni ukrasi i ukrasni elementi, uključujući kamene.
Prema povjesničarima, prvi ostakljeni prozori počeli su se pojavljivati u doba procvata Rimskog Carstva, ali samo su si najbogatiji građani iz redova rimskog plemstva mogli priuštiti njihovu ugradnju.
Činjenica br. 4 – prozori u Rusiji
U naseljima drevne Rusije otvori prozora bili su vrlo mali i, kao rezultat toga, propuštali su vrlo malo dnevne svjetlosti. Prvo mjesto po udobnosti zauzimali su prozori “ostakljeni” pločama od tinjca. U seljačkim kolibama koristili su prešu za ribu, platno, volovski mjehur i tanke drvene ploče.
Godine 1692. u odajama sina Petra I, carevića Alekseja Petroviča, prozori od tinjca bili su oslikani tako da se “kroz njih nije moglo vidjeti”.
Činjenica br. 5 – prozori i “mjesečevo staklo”
Oko 1330. godine normanski majstor Philippe de Caqueray u okolici Rouena izumio je mjesečevo staklo, vrstu prozorskog stakla koje je postalo vrlo popularno u zapadnoj Europi od 14. do 19. stoljeća. No, postoji mogućnost da je tehnologija izrade “mjesečevog stakla” izumljena još u 4. stoljeću u Siriji, a Philippe de Caqueray ju je samo unaprijedio.
Tehnologija “mjesečevog stakla” sastojala se od puhanja i kotrljanja staklene kuglice na cijevi za puhanje stakla, nakon čega je slijedilo njeno ravnanje i žarenje u peći. Tako je rezultat bio stakleni disk, pomalo neravan i ne osobito proziran. Zatim su cijeli prozori sastavljeni od takvih diskova pomoću olovnih okvira, što je postalo posebnost interijera srednjeg vijeka i renesanse.
U mnogim drevnim zgradama u zapadnoj Europi, prozori s “mjesečevim staklom” mogu se vidjeti i dan danas.
Činjenica br. 6 – nastanak lima
Tradicionalno staklo, proizvedeno valjanjem staklenog cilindra, izumili su venecijanski puhači stakla tek u 16. stoljeću. Međutim, u to je vrijeme bilo vrlo skupo i stoga dostupno samo vrlo bogatim građanima.
Masovna proizvodnja pristupačnog staklenog stakla u Europi započela je tek nakon industrijske revolucije 18.-19. stoljeća.
Činjenica br. 7 – prvi PVC prozori
Početkom 50-ih godina 20. stoljeća, kada je cijeli svijet lagano prevladao gospodarsku krizu izazvanu posljedicama Drugog svjetskog rata, proizvedeni su prvi plastični prozori. A 1952. godine inženjer i dizajner iz Njemačke Heinz Pasche patentirao je svoj izum – prozorske profile pomoću PVC-a. Istina, tada je to bio metalni okvir obložen mekim PVC-om. No već 1954. godine, također u Njemačkoj, tvrtka Dinamit Nobel pokrenula je prvu masovnu proizvodnju prozora s PVC profilima.
Činjenica br. 8 – najveći prozori
Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći prozori na svijetu nalaze se u pariškoj Palači industrije i tehnologije. Ogromna količina prozorskog stakla potrošena je na proizvodnju tri prozora smještena simetrično jedan prema drugom.
Ukupne dimenzije svakog prozora su sljedeće: visina – 50 metara, širina – 218 metara. Sama palača podignuta je sredinom 20. stoljeća za vrijeme predsjedništva generala Charlesa de Gaullea, kao nacionalni izložbeni centar.
Činjenica br. 9 – brojanje prozora
Rezidencija američkog predsjednika – Bijela kuća – ima 147 prozora, a Buckinghamska palača, koja je sjedište britanskih monarha i članova njihove obitelji, ima 760 prozora.
U Ermitažu – jednom od najvećih umjetničkih muzeja na svijetu, prema podacima iz 1955. peterburškog povjesničara P.Ya. Kanna – 1.786 prozora.
Najviša (828 metara) zgrada na svijetu, Burj Khalifa u Dubaiju, ima 24.348 prozora, ukupne površine od oko 120 tisuća m². Potporu u čišćenju im pruža tim od 36 ljudi. Za pranje svih prozora na Burj Khalifi potrebno je 3-4 mjeseca, nakon čega sve kreće ispočetka.
Činjenica br. 10 – etimologija riječi “prozor”
Ruska riječ “prozor” potječe od staroslavenske riječi “oko” (što znači oko). Doista, prozori su služili ne samo za ventilaciju i osvjetljenje, već i za promatranje onoga što se događa izvan zgrade i na prilazima njoj.
Dobro poznata britanska riječ “window” (prevedena s engleskog kao prozor) dolazi od staronordijske riječi “vindauga”, što znači “oko vjetra”. A sve zato što su u vikinškim kućama prozori bili ovalnog oblika i nalikovali su očima. Sami prozori nisu bili ostakljeni i sjeverni vjetrovi su jednostavno puhali u te otvore. Otuda i neobičan naziv “oko vjetra”.
Činjenica br. 11 – prozori i marketing
U Italiji se dogodio smiješan događaj. Vlasnik jedne male tvrtke za montažu i staklanje prozora, na dan 20. obljetnice osnivanja, odlučio je povećati broj narudžbi te je sve domaće dječake do 14 godina malo darivao.
Svakom od njih dao je praćku s popratnom porukom: “Hvala na suradnji.” Kažu da su narudžbe stvarno porasle.
Činjenica #12 – prozori u brojevima
U tradicionalnim kućama u prosjeku udio prozorskih otvora iznosi oko 15% ukupne površine zidova.
Krovni prozori povećavaju protok prirodnog svjetla u prostoriju za 30%, u usporedbi s okomitim tradicionalnim prozorima iste veličine.
Dvostruki prozori izrađeni od PVC profila smanjuju razinu gradske buke za cca 25-30 dB u odnosu na klasične prozore, što zauzvrat poboljšava dobrobit i jača psihu stanovnika grada.
U samo 1 sekundi poseban moderni stroj za izradu PVC profila za prozore sposoban je proizvesti 6-8 metara takvog profila.
Činjenica br. 13 – PVC prozori i zaštita od požara
Prozori od PVC profila, za razliku od obične plastike, nisu zapaljivi. Plastika koja se koristi za izradu PVC prozora nije zapaljiva i ne podržava gorenje.
PVC prozor može se zapaliti na temperaturi od oko 400 °C, dok je za drvene proizvode dovoljno samo 250 °C!
Zaista se nadamo da su vam se zanimljive činjenice koje smo predstavili o prozorima učinile, ako ne korisnima, onda barem informativnima. A u našem trgovačkom kompleksu uvijek možete odabrati visokokvalitetne moderne prozore.
